Jeste li znali da više od 800 miliona ljudi pati od gladi širom svijeta? I da je jedna trećina sve hrane bačena. Nije samo hrana ta koja se baca; to je i voda, stočna hrana, đubrivo i struja koji se koriste za proizvodnju.
Često bacamo hranu koja je ustajala ili joj je istekao rok trajanja – bilo da je to jogurt kojem je istekao rok trajanja, pljesnivi sir, smrdljivo meso ili osušeni hljeb. To je uobičajen refleks, zar ne?
Na kraju krajeva, niko od nas ne želi da ugrozi zdravlje svojih najmilijih rizikujući hranu kontaminiranu dosadnim mikrobima – poput bakterija ili gljivica.
Ali ono što mnogi od nas ne uzimaju u obzir kada bacaju hranu je zapanjujući obim problema.
Koliki je problem bacanje hrane?
Jeste li znali da više od 800 miliona ljudi pati od gladi širom svijeta? I da je jedna trećina sve hrane bačena. Nije samo hrana ta koja se baca; to je i voda, stočna hrana, đubrivo i struja koji se koriste za proizvodnju.
Koliko je veliki problem bacanja hrane? Prema FAO-u, Organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu, svake godine se baca više od milijardu tona hrane.
“To je više od četvrtine svjetske obradive površine i 8-10 posto globalnih emisija stakleničkih plinova.”
Zato moramo poduzeti mjere protiv bacanja hrane. I pogodite kome se možemo obratiti za pomoć? Naši mali drugari – mikrobi. Konkretno, bakterije. Da, ta ista mala stvorenja odgovorna za to što vam se hrana pokvari i prisiljavaju vas da je bacite.
Prilično ironično, zar ne? Ali rezultati su zaista nevjerovatni. Iskorištavanjem moći bakterija i korištenjem efekata fermentacije možemo sačuvati prehrambene proizvode na duže vrijeme. To može pomoći produžiti rok trajanja prehrambenih proizvoda u cijelom distribucijskom lancu, što dovodi do optimizacije produktivnosti i manjeg rasipanja hrane.
Ove bakterijske otopine koje omogućavaju fermentaciju, poznate kao kulture hrane, mijenjaju igru. Ali kako tačno fermentacija sa mikrobima pomaže da se hrana duže čuva, kada su oni obično razlog kvarenja i rasipanja hrane? Pogledajmo po mikroskopom.
Nisu sve bakterije stvorene jednake
Srećom, nisu sve bakterije stvorene jednake. Naš svijet ima mnogo korisnih mikroba koji služe kao protivnici štetnih. Kada je u pitanju biozaštita, naučnici se udružuju sa ovim dobrim mikrobima u borbi protiv loših.
Pomalo liči na drevnu poslovicu – „Neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj“. U stvari, to je sam princip u biozaštiti.
Naša planeta vrvi od približno trilijuna vrsta mikroba, uključujući različite bakterije, gljivice, viruse, alge i druge jednoćelijske ili višećelijske organizme, obično veličine manje od 0,2 mikrometra. Da bismo to postavili u perspektivu, mikrometar – označen simbolom μm – je hiljaditi dio milimetra.
Međutim, velika većina od triliona vrsta ovih mikroba ne predstavlja prijetnju. U stvarnosti, samo oko 1.500 vrsta je identificirano kao patogeni ili štetni mikrobi.
Među trilijunima mikroba postoji značajan broj koji se pokazao korisnim za ljude, a nalaze se svuda oko nas, pa čak i u našim tijelima. Poznato je da ljudska tijela sadrže više od 10.000 vrsta korisnih mikroba, uključujući bakterije.
Fermentacija u akciji
Bakterije igraju važnu ulogu u održavanju dobrog zdravlja i doprinose stvaranju ukusa i izgleda koji nam se sviđaju u našoj hrani.
Nadovezujući se na drevne tradicije, i oslanjajući se na najnovija naučna saznanja, moguće je fermentirati dobrim bakterijama kako bi se spriječio i usporio rast loših bakterija, kvasca i plijesni u našoj hrani. Mudar potez jer će nam loši (ili čak opasni) mikroorganizmi pokvariti hranu ili nas razboljeti.
Dakle, vrlo je dobro učiniti mikrofloru naše hrane otpornijom na ove loše mikroorganizme.
